Internetsko istraživanje
S obzirom na to da je uloga interneta proširena u cjelokupnom istraživačkom području (Gelinas i sur., 2017, prema Gupta, 2017), istraživanje temeljeno na Internetu predstavlja jednu od najčešćih metoda prikupljanja podataka širom svijeta (Maronick, 2009, prema Gupta, 2017).
Dok neki autori dijele metode internetskog istraživanja na temelju razine interakcije među sudionicima i istraživačima (Eysenback i Wyatt, 2002, Kitchin, 2007, prema Gupta, 2017), drugi ih klasificiraju na temelju načina korištenja prikupljenih podataka na internetu (Mann i Stewart, 2000, Moreno , 2013, Markham i Buchanan, 2012, prema Gupta, 2017).
Heterogenost u terminologiji i tipologiji metoda internetskog istraživanja otežava istraživačima pronalaženje jasnih smjernica za etičku praksu. Mnoga etička pitanja postaju identična onima za tradicionalna istraživanja. No, valja istaknuti da opća etička načela koja se primjenjuju u etičkoj praksi u internetskim istraživanjima uglavnom su ista kao ona koja se primjenjuju u tradicionalnim istraživanjima, a koja uključuju ljudska bića. To se posebice odnosi na autonomiju, pravednost, neškodljivost i dobročinstvo (Kitchin, 2007, prema Gupta, 2017), što čini temelj sveopće moralnosti. ….„… Ova se načela nalaze u biomedicinskim etičkim smjernicama različitih izvora, kao i u pravno obvezujućim instrumentima kojima se štite sudionici u tim istraživanjima, npr. u Konvenciji o ljudskim pravima i biomedicini Vijeća Europe. Načela su međusobno povezana i ta se povezanost mora uzeti u obzir prigodom njihove primjene. … Zajednički temelj tim načelima, iz kojih proizlaze sva druga etička razmatranja, jest potreba za poštivanjem i zaštitom ljudskog dostojanstva, kao i posljedično načelo prvenstva zaštite ljudskog bića. … U skladu s njime, interesi i dobrobit ljudskog bića koje sudjeluje u istraživanju moraju uvijek nadjačati puki interes znanosti i društva. U slučaju sukoba tih dvaju interesa, prvi uvijek mora imati prioritet i prednost pred drugim…“ (Smjernice za članove Istraživačkih etičkih povjerenstava, Vijeće Europe, 2012:10).
Stoga, ako se radi o interaktivnim istraživanjima u kojima istraživač kontaktira potencijalne sudionike radi provođenja ankete/intervjua, istraživač je dužan osigurati anonimnost subjekata i dobiti informirani pristanak bez ikakve prisile. Osobu koja daje pristanak istraživač mora adekvatno usmeno informirati o istraživanju, s popratnim pisanim informacijama. Sudioniku bi trebao omogućiti povlačenje iz svake faze iz istraživanja (Hine, 2008, Kitchin, 2007, prema Gupta, 2017).
Ukoliko je riječ o internetskom istraživanju, različiti su načini kojima se može dobiti informirani pristanak, uključujući e-poštu ili internetske izjave (Warrell i Jacobsen, 2014, prema Gupta, 2017). Međutim, teško je provjeriti je li sudionik pažljivo pročitao detalje, postoje li nesporazumi i problemi u razumijevanju i je li osoba koja daje pristanak autentični sudionik (Vehovar i Manfreda, 2008, prema Gupta, 2017). Nadalje, provjeravanje određenih podataka poput dobi ili mentalne sposobnosti za davanje pristanka također može biti teško i problematično (Keller i Lee, 2010, prema Gupta, 2017). Iako ima nekoliko sivih područja, znanstvena literatura sugerira da su poštivanje anonimnosti, povjerljivosti, transparentnosti i osiguranja sigurnosti podataka od posebne važnosti. Kršenje navedenog može imati znatne posljedice, posebice onda kada se uključuje prikupljanje osobnih i osjetljivih podataka (Gupta, 2017).
Izvor:
- Gupta, S. (2017): Ethical Issues in Designing Internet-Based Research: Recommendations for Good Practice. Journal of Research Practice, Volume 13, Issue 2, Article D1. <https://files.eric.ed.gov/fulltext/EJ1174008.pdf>. Pristupljeno 9.5. 2020.
- Vijeće Europe. (2012): Smjernice za članove Istraživačkih etičkih povjerenstava. <https://rm.coe.int/1680307ec0> Pristupljeno 9.5. 2020.
Kako se dobiva privola u znanstvenom istraživanju?
„U kontekstu znanstvenog istraživanja dozvoljena je određena fleksibilnost u odnosu na stupanj specifikacije i granularnost privole. Pri prikupljanju osobnih podataka istraživači možda neće moći u potpunosti utvrditi svrhe obrade. U tim slučajevima od pojedinaca mogu zatražiti davanje privole za određena područja znanstvenog istraživanja ili za dijelove istraživačkih projekata. U svakom slučaju, privola mora zadržati svoje temeljne elemente, odnosno mora biti dobrovoljna, informirana, tražena putem jasne afirmativne radnje i specifična do mjere koju dopušta dotično istraživanje. Istraživači moraju osigurati da se i oni pridržavaju etičkih i metodoloških standarda potrebnih u njihovu području.“
Preuzeto s mrežne stranice: https://ec.europa.eu/info/law/law-topic/data-protection/reform/rules-business-and-organisations/legal-grounds-processing-data/grounds-processing/how-consent-processing-scientific-research-obtained_hr
SMJERNICE O PRIVOLI U SKLADU S UREDBOM 2016/679 – Agencija za zaštitu osobnih podataka – mrežna stranica: https://azop.hr/images/dokumenti/217/smjernice-o-privoli.pdf
UREDBA (EU) 2016/679 EUROPSKOG PARLAMENTA I VIJEĆA
o zaštiti pojedinaca u vezi s obradom osobnih podataka i o slobodnom kretanju takvih podataka te o stavljanju izvan snage Direktive 95/46/EZ (Opća uredba o zaštiti podataka)
Službeni list Europske unije – mrežna stranica: https://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32016R0679&from=HR
ILI
ETIČKI KODEKS ISTRAŽIVANJA S DJECOM – mrežna stranica:
https://dijete.hr/dokumenti/domaci-propisi/eticki-kodeksi/
Obrasci:
Zamolba Etičkom Povjerenstvu
Obrazac za prijavu Etičkom povjerenstvu
Izjava o poštivanju etičkih načela istraživanja
Izjava o tome da se podatci neće koristiti u druge svrhe
Izjava o anonimnosti i povjerljivosti podataka
Izjava o davanju suglasnosti za prikupljanje i obradu osobnih podataka Etičkom povjerenstvu