Petar Guberina i verbotonalna metoda

 

guberina_2

System Universal Verbotonal d’Audition Guberina = sistem univerzalnog slušanja Guberina 

Petar Guberina

Officier de la Légion d’ Honneur

Verbotonalna metoda

je dio verbotonalnog sistema akademika Petra Guberine

Akademik Petar Guberina

(Šibenik, 1913 – Zagreb, 2005)

Biografija

Rođen je 22. svibnja 1913. u Šibeniku, gdje je završio klasičnu gimnaziju.

Diplomirao na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu: francuski i latinski jezik (1935.)

Doktorirao na Sveučilištu Sorbonne, Paris, Francuska (1939.).

Titulu doktora znanosti postigao je obranom disertacije “Valeur logique et valeur stilistique des propositions complexes”, što već predstavlja temelj njegovih kasnijih istraživanja na području govorne komunikacije.

guberina-pansiniRedoviti profesor na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (1951.-1983.) Na Zagrebačko sveučilište dolazi kao profesor francuskog jezika i predstojnik Odsjeka za romanistiku (1951.-1965.). Osniva Institut za fonetiku (1954.) a potom i Odsjek za fonetiku (1965.), koje vodi do umirovljenja (1983.).

Autor verbotonalnog sistema (VTS) – originalne znanstvene teorije na području govorne komunikacije, i elektroakustičkih aparata SUVAG konstruiranih prema verbotonalnim spoznajama (1954-1955.). Njegova istraživanja “lingvistike govora” dovode do revolucionarnog obrata u nastavi živih jezika (audiovizualna globalnostrukturalna metodaAVGS), ali i u pristupu patologiji sluha i govora (verbotonalna metodaVTM), a profesora Guberinu uvode u red vodećih svjetskih znanstvenika na području humanističkih i biomedicinskih znanosti.

toronto-003Verbotonalna se metodologija proširila po svim kontinentima. Veliki broj ustanova diljem svijeta primjenjuju verbotonalne principe, postupke i elektroakustičku opremu na području rehabilitacije i edukacije osoba, posebno djece, oštećena sluha i govora te u terapiji govornih poremećaja.

Temeljne postavke verbotonalnog sistema sastavni su dio dodiplomskih i poslijediplomskih studija filologije i medicine na brojnim sveučilištima širom svijeta, a temeljna verbotonalna načela sastavni su dio svih suvremenih metoda nastave stranih jezika i općenito prihvaćena polazišta u konstrukciji audiološke dijagnostičke opreme te slušnih pomagala.

Bibliografija verbotonalnog sistema sadrži više od 1000 naslova, tiskanih na 11 jezika.

Član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti – za dopisnog člana HAZU u radnom sastavu Odjela za filologiju izabran je 1955., a za redovnog 1963. godine.

guberina1Utemeljitelj Poliklinike (tada Centra) SUVAG osnovane od Vlade (tada I.V. Sabora) Republike Hrvatske (1961.) Zagrebački SUVAG, na čijem je čelu u cijelom razdoblju djelovanja, kao dugogodišnji direktor te znanstveni i stručni voditelj, postaje središnji svjetski centar za razvoj i primjenu verbotonalnog sistema (status potvrđen na Osnivačkoj skupštini Međunarodnog društva verbotonalne metode sa sjedištem u Parizu, 1982.). Tako se u ovom Centru / Poliklinici provode nacionalni i međunarodni istraživački projekti i verbotonalna edukacija stručnjaka različitih zanimanja, iz Hrvatske i inozemstva. Nadalje, stručnjaci zagrebačkog SUVAG-a permanentno su prisutni u mnogim europskim i izvaneuropskim državama, gdje osnivaju verbotonalne ustanove i obrazuju kadrove za primjenu verbotonalnog sistema. U organizaciji SUVAG-a održavaju se i međunarodni znanstveni skupovi, izdaje međunarodni znanstveni časopis i drugi tiskani i video materijali za potrebe verbotonalne nastave i evaluaciju verbotonalne teorije i prakse.

Istraživač – glavni je voditelj i istraživač na mnogobrojnim domaćim i međunarodnim istraživačkim i nastavnim znanstvenim projektima. Prvi u bivšoj Jugoslaviji dobiva istraživački projekt (“Restricted Bands of Frequencies in Auditory Rehabilitation of Deaf”) financiran od Vlade SAD (1961.), iza kojeg slijede još 4 američka projekta (1961.-1991.).

U svojstvu eksperta i istraživača uključen je (od 1989.) u Projekt Europske Unije COST 219, gdje radi na istraživanjima vezanim za usavršavanje telefonskog aparata namijenjenog osobama oštećena sluha. Kao dio tog projekta vodi (od 1991.) istraživanje koje se odnosi na dijagnostiku i rehabilitaciju starijih osoba i mogućnost korištenja telefona, koje novčano podupire Ministarstvo znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 1997. glavni je istraživač na projektu “Polisenzorika slušanja: slušno oštećenje i govorna komunikacija slušno oštećenih osoba”, prihvaćenom za potporu Ministarstva znanosti i tehnologije Republike Hrvatske.

Europska komisija prihvaća (1992.) njegov projekt u sklopu Programa “TEMPUS”. Projekt se odnosi na cjeloviti program verbotonalnog obrazovanja (patologija slušanja i/ili govora, nastava stranih jezika) i organiziranje međunarodnog poslijediplomskog studija u Hrvatskoj. Nositelj ovog, kao i ostalih projekata, je Poliklinika SUVAG, a program uključuje suradnju s Medicinskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu i 9 sveučilišta u 4 zemlje EU: Belgija, Francuska, Italija, Španjolska.(Rad na projektu odgođen je do prijema Republike Hrvatske u program PHARE).

Predavač – profesor francuskog jezika (1951.-1965.), a zatim fonetike i verbotonalne teorije (1965.-1983.) na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. U više od 60 zemalja svijeta tumači svoju teoriju, kao ekspert ili voditelj projekata za širenje verbotonalnog sistema i osnivanje verbotonalnih ustanova. Ovi programi ostvaruju se na neposredan poziv vlada ili nadležnih institucija (ministarstava, sveučilišta) u razvijenim zemljama (Zapadna Europa, SAD, Australija, Japan i, posljednih godina, Ruska Federacija i Ukrajina) ili kao dio projekata za pomoć zemljama u razvoju, koje je financirala Vlada SAD, Svjetska zdravstvena organizacija, UNESCO, UNICEF, Fond za razvoj OUN (prvenstveno u arapskim i afričkim zemljama te zemljama Latinske Amerike) te, u posljednje vrijeme, Europska Unija i druge europske nevladine organizacije (zemlje istočne i srednje Europe). Kao gost predavač na sveučilištima u SAD-u boravio je na Ohio State University, Columbus (1964.) i University of Trenton, New Jersey (1967.-1968.).

Počasni konzul Republike Portugal – (od 1979.)