ČETVRTO JAVLJANJE, 1.4.2001.


 
 

FIGA






Petar Skok:

figa1 f (Split, Kolombatović) = pika “labrus mixtus, bimaculatus”. Upor. tal. fico “gadus minutus”, od gr. fikis “poisson qui vit dans les algues”, za koju se uzimlje da je posuđenica iz hebrejskog. Raširenost u romanskim jezicima govori u prilog mediteranskog podrijetla.

figa2 f (hrv.-kajk.) = figa (slov.) “1° smokva, 2° (dati, pokazati figu:) nepristojno rukom odgovoriti nekome (upor. tal. far le fiche, njem. jemandem die Feige weisen), 3° riba (Split) “labrus mixtus”. Deminutiv na –ica figica (Jambrešić) “(prijevod od lat. deminutiva) ficedula “beccafico” = figojedica, slov. figojedka “muscicapa albicollis”. Može da potječe iz dvaju vrela: tal. fica > mlet. figa, istrom. feiga (Vodnjan) kao i preko stvnjem. figa nvnjem. Feige. Iz dalmatskog romaniteta je dubrovački toponim (naziv rta) Kantafig < *capite fici (upravo rt zvan Smokvica, gen. prema tal. sintagmi la cittá di Roma; e > b > a, pt > nt zbog disimilacije p-f i da se izbjegne neobična suglasnička grupa pt). Upor. arb. fik m (Zatrebač, Ulcinj druja e fikut “drvo smokovo”) samo u pravom smislu. Riječ ficus je srodna s gr. sikon i s arm. thuz i pripada mediteranskom supstratu. V. smokva.

smokva f (...) 1° ficus, 2° (metafora, Dubrovnik, Vrbnik) riba stromateus fiatola, 3° (eufemizam) govno, nečist. (...) Nijemci i Holanđani posudiše rom. ficus, stvnjem. figa, nvnjem. Feige, hol. viig kao i Arbanasi fik i Baski biku. Po geografskoj arei sudeći, got. smakka i južnoslav. smoky posuđene su na Balkanu neovisno jedno od drugog. Iliro-tračko posredovanje nije isključeno. Ali za to nema dosad drugog lingvističkog dokaza (...).
 
 







Bratoljub Klaić:

figa, tal. (fico). 1. smokva. 2. prenes. šaka stisnuta tako da se palac provuče između kažiprsta i srednjaka; držati fige – držati palce, navijati za nekoga u nekom natjecanju, želeći mu uspjeh; dobiti figu – dobiti “brus”, ne dobiti ništa, biti prevaren u svojim očekivanjima, doživjeti razočaranje (slične su fraze u vezi sa šipkom, rotkvom i tal. “njakom”.
 
 
 
 

Nedavno je objavljeno da je izašla iz talijanskog tiska knjiga gesta napuljskog govora. Tamo stoji da je figa znak ženskog spolnog organa. Razumijem. I znam što je u figi jagodica palca. Naprotiv, mnogo sam puta gledao orhideju, i nikad mi nije bilo jasno što je u njoj mudno (orchis). Ali ostavimo cvijeće i vratimo se figi.
 
 

Guberinina lingvistika govora obuhvaća osim riječi, zvukovne vrjednote govora, ritam, ton, intonaciju, intenzitet, napetost, pauzu, rečenični tempo i nezvukovne vrjednote, pogled, gestu, stav tijela, pokret tijela, položaj u prostoru, s time povezanu topografiju i mizanscenu, te ono, bez čega se ništa ne može izraziti, situaciju i kontekst.

Verbalni jezik samo je jedan od jezika koji čine govor. Ali i tada riječima se može dati nekoliko značenja, pa i potpuno suprotno. Tako se rečenica Ja te volim može izgovoriti na desetak načina sve do značenja Ne, ja te ne volim, a da same riječi ostanu iste. Ali u lingvistici govora profesora Guberine ima još mnogo drugih jezika. Ako netko nakon potvrdne rečenice rukom udari lakat druge ruke, ili prstom spusti donji kapak, cijeli joj smisao dovodi u pitanje ili preokreće. Izjavu Ja te volim, i kad je izgovorena istom intonacijom, može mijenjati pogled, mimika, gesta, pokret tijela u prostoru, a može se potvrdno i iskreno izraziti bez teksta samo pogledom ili dodirom. Kao i ti primjeri, figa na isti način pripada lingvistici govora, kao što joj pripada i pokazivanje rogova.

“U Račišću priređene su s jedne strane manifestacije na raznim točkama mahanjem zastava plemenskih, klicanjem, pucnjavom, a s druge vrlo jaka mačja derača, trubljenjem u rogove, udaranjem u lame, bačve, žviždanjem koli s kopna toli iz triju lađa, pri čemu ni najniža forma nije izostala (kazivanje golih spolnih uda i svakojakim izrazima. (Iz izvještaja korčulanskog poglavara Ante Dabčevića o dolasku Stjepana Radića u Račišće 29. lipnja 1926.).

Može tako, a može jednostavnije “kazivanjem” fige. Sve to spada u lingvistiku govora.
 
 

Etimologija nije samo u riječi,
nego ponekad samo u gesti!






Primjer fige uzet je zato da bi se ukazalo kako
 
 

U etimologiji
nije dostatno obratiti se lingvistici jezika,
nego i lingvistici govora,
u ovom primjeru gesti.